Preskoči na sadržaj
Br. 11ruj 2025Istraživanje

Pozitivna iskustva u djetinjstvu kao temelj cjeloživotnog zdravlja i dobrobiti

Istraživački sažetak organizacije Washington State Prevention Research Collaborative iz 2025. sažima što pozitivna iskustva u djetinjstvu (PCE) čine tijekom životnog vijeka i kroz generacije te kako ih praktičari i donositelji politika mogu graditi, sa Strategijom socijalnog razvoja kao provjerenim pristupom. Ovdje predstavljen europskim čitateljima.

Autor
Maximilian von Heyden
Objavljeno
· 11 min čitanja
Serija
CTC Magazin
9Sadržaj
  1. 01Što su pozitivna iskustva u djetinjstvu?
  2. 02Zašto su PCE važna: dokazi
  3. 03Cjeloživotne koristi: PCE u svakoj životnoj fazi
  4. 04Kako praktičari i donositelji politika mogu poticati PCE?
  5. 05Praćenje PCE-a: pogled iz savezne države Washington
  6. 06Budući smjerovi izgradnje PCE-a
  7. 07Ključne poruke
  8. 08Što to znači za europske zajednice
  9. 09Literatura

Što su pozitivna iskustva u djetinjstvu?

Pozitivna iskustva u djetinjstvu svakodnevne su međuljudske veze koje podupiru zdrave razvojne ishode1, 2, 3. Riječ je o vrsti socijalnog i relacijskog zaštitnog čimbenika2, 4, 5 koji se može pojaviti u različitim okruženjima u kojima obitelji, škole i zajednice dolaze u dodir s djecom i uključuju ih5.

PCE su suprotnost nepovoljnim iskustvima u djetinjstvu (engl. adverse childhood experiences, ACE) i drugim događajima koji u životu djeteta izazivaju velik stres i traumu. Osim što grade zaštitu, PCE mogu pomoći da se ublaže negativne posljedice nedaća6, 7, 8, 9.

Primjeri PCE-a

Djeca PCE mogu doživjeti na mnogo načina, među ostalim:

  • pozitivan i brižan odnos s barem jednom osobom koja o njima skrbi
  • pozitivna veza s barem jednim učiteljem
  • mentor ili trener koji pruža podršku
  • zdrava veza sa susjedom koji ih ohrabruje
  • volontiranje i druge zabavne, sigurne i podržavajuće aktivnosti izvan doma

Zašto su PCE važna: dokazi

PCE mogu pridonijeti pozitivnim ishodima za svu djecu, čak i onu pogođenu nedaćama2, 7 ili uključenu u sustav maloljetničkog pravosuđa10, 11. Kad djeca imaju dovoljno pozitivnih iskustava ili na njih nailaze u više okruženja, PCE nude važnu protutežu negativnim učincima ACE-a i drugih nedaća4.

Jedan je nalaz osobito relevantan: nakupljanje PCE-a može neutralizirati izloženost riziku i može pomoći da se objasni zašto neki ljudi izloženi nedaćama ne razvijaju negativne ishode koji bi se očekivali5. To je učinak PCE-a koji gradi otpornost.

Za praksu je bitno da su PCE realistična i da ih je izvedivo provoditi. Pozitivna, podržavajuća i brižna iskustva mogu se namjerno ugraditi u programski rad s djecom, mladima i mladim odraslima u različitim razvojnim i kulturnim kontekstima4.

Cjeloživotne koristi: PCE u svakoj životnoj fazi

Koristi od PCE-a odražavaju se u svakoj životnoj fazi. Ishodi su dokumentirani od dojenačke dobi do odrasle dobi i kroz generacije. Tablica ih sažima.

Tablica 1: Cjeloživotne koristi od PCE-a
Razvojna fazaIshodi povezani s PCE-om
Dojenačka dob i rano djetinjstvo
  • Bolje socijalno, emocionalno i kognitivno funkcioniranje3, 12
  • Veća spremnost za školu3
Srednje djetinjstvo, kasno djetinjstvo i adolescencija
  • Bolje mentalno zdravlje, dobrobit i prosocijalno ponašanje1, 7, 12, 13, 14, 15
  • Manji izgledi za uhićenje i delinkvenciju11
  • Manji izgledi za izostajanje s nastave ili ponavljanje razreda16
  • Manji izgledi da budu žrtve ili počinitelji vršnjačkog nasilja17
  • Viša razina školskog uspjeha13
Odrasla dob
  • Bolje mentalno zdravlje i zdravije ponašanje2, 5, 13, 18
  • Bolje tjelesno zdravlje2, 18
  • Manje agresivnog ponašanja; više prosocijalnog ponašanja2, 13
  • Pozitivni roditeljski stavovi i iskustva9, 13, 18
  • Bolji ekonomski ishodi13
Kroz generacije
  • Niže stope prenatalne depresije i stresa4
  • Manje psihosocijalnih izazova2
  • Brižni roditeljski stavovi koji podupiru povezanost9
  • Bolji obrazovni, socijalni i ponašajni ishodi12, 13
  • Bolje obiteljsko zdravlje6

Kako praktičari i donositelji politika mogu poticati PCE?

Praktičari i donositelji politika mogu povećati raširenost i učestalost PCE-a provedbom i financiranjem strategija utemeljenih na dokazima koje su usmjerene na socijalno i relacijsko zdravlje u zajednici, školi i drugim okruženjima namijenjenima djeci i obiteljima. Mogu poduprijeti i probir PCE-a, koji pružateljima usluga pomaže prepoznati postojeće snage i graditi na njima.

Strategija socijalnog razvoja kao provjeren pristup

provjeren je pristup izgradnji zaštite12, 13, 15 i može se koristiti za jačanje PCE-a. Strategija jača pozitivne veze i povezanost između djece i pozitivnih odraslih – roditelja, učitelja, vršnjaka, trenera, vjerskih vođa – trima ključnim elementima:

  1. prilike za pozitivno uključivanje: djeci se daju načini da aktivno sudjeluju
  2. vještine za uspjeh: poučavaju se kompetencijama koje su im potrebne
  3. priznanje za trud i rezultate: doprinos djece prepoznaje se i cijeni

Tako stvorene veze pomažu motivirati djecu da se drže jasnih standarda ponašanja koje su postavili oni koji su im pružili prilike, vještine i priznanje, a rezultat je zdravo ponašanje kod kuće, u školi i u zajednici. Namjerno ugrađivanje tih sastavnica u socijalna i relacijska iskustva koja se nude mladima praktičan je i djelotvoran način jačanja PCE-a. To je ista strategija kojoj švedska CTC područja poučavaju tisuće odraslih u Malmöu.

Stupnjevani pristupi

Stupnjevani interventni pristupi još su jedan način da se poveća doživljaj PCE-a kod djece. Zajednice bi, primjerice, mogle:

  • ponuditi obiteljski program obiteljima i skrbnicima
  • provoditi školske strategije koje promiču pozitivne odnose
  • koristiti mentorstvo u zajednici kako bi dosegle djecu i obitelji kojima je potrebna intenzivnija podrška

Mogućnosti na razini politika

Donositelji politika mogu poduprijeti širi pristup PCE-u na više načina:

  • ulaganjem u djelotvorne strategije s dokazanim učinkom na povezanost i društvene veze
  • preventivnim politikama koje odgovaraju na socijalne potrebe obitelji19, primjerice smanjenjem siromaštva i boljim pristupom kvalitetnim uslugama i relacijskoj podršci
  • integracijom PCE-a u širu infrastrukturu prevencije

Praćenje PCE-a: pogled iz savezne države Washington

Praktičari, donositelji politika i drugi mogu koristiti podatke iz samoiskaza učenika u anketi Washington State Healthy Youth Survey, koja se provodi svake dvije godine, kako bi razumjeli iskustva učenika s PCE-om i pratili trendove tijekom vremena. Podaci za cijelu saveznu državu od 2018. do 2023. dosljedno pokazuju pozitivnu normu zajednice:

Podaci upućuju na mogućnost da se pozitivne norme zajednice dodatno ojačaju, a ishodi mladih poboljšaju, tako da djeca budu više izložena PCE-u. Europski će čitatelji prepoznati instrument: Healthy Youth Survey dijeli podrijetlo s CTC anketom za mlade, a tri mjere prilika iste su ljestvice zaštitnih čimbenika koje CTC zajednica čita u vlastitom profilu.

Budući smjerovi izgradnje PCE-a

Istraživanja o PCE-u još se razvijaju. Potrebni su daljnji napori u istraživanju, praksi i politikama kako bi se bolje razumjela preventivna i zaštitna uloga PCE-a za pojedince te za cijele zajednice i sustave.

Razumjeti kako PCE pojačavaju snage

Potreban je daljnji rad da bi se razumjelo kako PCE pojačavaju snage i kapacitete pojedinaca i zajednica5, uključujući međudjelovanje individualnih i kolektivnih zaštitnih čimbenika.

Provedba i učinkovitost

Potrebna je kontinuirana provedba PCE-a kako bi se bolje razumjelo:

  • može li razvijanje i održavanje PCE-a u više područja i razvojnih faza doista ublažiti negativan učinak nedaća5
  • kako PCE mogu nadopunjavati druge preventivne i interventne napore i djelovati usporedno s njima

Integracija u infrastrukturu prevencije

PCE se mogu integrirati i u širu infrastrukturu prevencije kako bi se ojačao temelj za zdravu i uspješnu djecu, obitelji, organizacije i zajednice. Donositelji politika imaju više mogućnosti da osiguraju uključivanje PCE-a u:

  • ekonomske i socijalne programe
  • prioritete razvoja radne snage
  • prakse procjene i upravljanja
  • strategije financiranja

Ključne poruke

  • PCE su svakodnevna međuljudska iskustva u obitelji, školi, vršnjačkoj skupini i zajednici koja podupiru zdrav tjelesni, emocionalni, ponašajni i kognitivni razvoj djece.
  • PCE su povezana s pozitivnim dugoročnim ishodima za djecu i odrasle.
  • PCE mogu pomoći da se učinak rizika uravnoteži i pružaju važnu zaštitu od nedaća.
  • PCE imaju međugeneracijski učinak: PCE u jednoj generaciji povezana su sa zdravijim ishodima u sljedećoj.
  • PCE se mogu ojačati politikama i praksom, ciljanim socijalnim, ekonomskim i praktičnim strategijama.

Što to znači za europske zajednice

Sažetak dolazi iz jedne američke savezne države, ali malo je toga u njemu specifično za tu državu. koje opisuje – veze s brižnim odraslima, prilike za doprinos, priznanje za nj – isti su oni koje CTC anketa za mlade mjeri bilo gdje u Europi, a Strategija socijalnog razvoja koju preporučuje već je dio CTC procesa na ovom kontinentu. Dokumentirani učinci tijekom životnog vijeka i kroz generacije potvrđuju vrijednost rane, pozitivne intervencije. Za zajednice i preventivne službe iz toga slijede četiri smjera djelovanja:

  1. sustavno poticati PCE u svakom relevantnom okruženju: obitelji, školi i zajednici
  2. provoditi Strategiju socijalnog razvoja kao provjeren pristup i za nju educirati odrasle koji rade s djecom
  3. pratiti PCE redovitom anketom za mlade, tako da se zaštita mjeri, a ne pretpostavlja
  4. integrirati PCE u postojeće preventivne programe i strukture

Ulaganje u pozitivna iskustva u djetinjstvu ulaganje je u budućnost, s dokazivim učincima za pojedince, za obitelji i za cijele zajednice.

Literatura

Izvornik:

Houghten, M., Kuklinski, M., Meiser, A., Egbon, O., & Ranjit, J. (2025). Building Positive Childhood Experiences as a Foundation for Lifelong Health and Wellbeing. Washington State Health Care Authority, Olympia, WA. https://depts.washington.edu/sdrg/wordpress/wp-content/uploads/2025/09/PCEs-SDS-Research-Brief.pdf

Studije citirane u sažetku:

1. Sousa, M., Machado, A. B., Pinheiro, M., Pereira, B., Caridade, S., Almeida, T. C., Cruz, A. R., & Cunha, O. (2025). The impact of positive childhood experiences: A systematic review focused on children and adolescents. Trauma, Violence & Abuse, 1–15. https://doi.org/10.1177/15248380251320978

2. Han, D., Dieujuste, N., Doom, J. R., & Narayan, A. J. (2023). A systematic review of positive childhood experiences and adult outcomes: Promotive and protective processes for resilience in the context of childhood adversity. Child Abuse & Neglect, 144, 106346. https://doi.org/10.1016/j.chiabu.2023.106346

3. So, M. R., Woodward, K. P., Shlafer, R. J., Testa, A., Davis, L., & Jackson, D. B. (2023). Positive early childhood experiences and school readiness among U.S. preschoolers. Journal of Pediatrics, 262, Article 113637. https://doi.org/10.1016/j.jpeds.2023.113637

4. Narayan, A. J., Rivera, L. M., Bernstein, R. E., Harris, W. W., & Lieberman, A. F. (2018). Positive childhood experiences predict less psychopathology and stress in pregnant women with childhood adversity: A pilot study of the benevolent childhood experiences (BCEs) scale. Child Abuse & Neglect, 78, 19–30. https://doi.org/10.1016/j.chiabu.2017.09.022

5. Bethell, C., Jones, J., Gombojav, N., Linkenbach, J., & Sege, R. (2019). Positive childhood experiences and adult mental and relational health in a statewide sample. JAMA Pediatrics, 173(11), e193007. https://doi.org/10.1001/jamapediatrics.2019.3007

6. Reese, E. M., Barlow, M. J., Dillon, M., Villalon, S., Barnes, M. D., & Crandall, A. (2022). Intergenerational transmission of trauma: The mediating effects of family health. International Journal of Environmental Research and Public Health, 19(10), 5944. https://www.mdpi.com/1660-4601/19/10/5944

7. Wang, D., Jiang, Q., Yang, Z., & Choi, J.-K. (2021). The longitudinal influences of adverse childhood experiences and positive childhood experiences at family, school, and neighborhood on adolescent depression and anxiety. Journal of Affective Disorders, 292, 542–551. https://doi.org/10.1016/j.jad.2021.05.108

8. Narayan, A. J., Lieberman, A. F., & Masten, A. S. (2021). Intergenerational transmission and prevention of adverse childhood experiences (ACEs). Clinical Psychology Review, 85, Article 101997. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2021.101997

9. Morris, A. S., Hays-Grudo, J., Zapata, M. I., Treat, A., & Kerr, K. L. (2021). Adverse and protective childhood experiences and parenting attitudes: The role of cumulative protection in understanding resilience. Adversity and Resilience Science, 2(3), 181–192. https://doi.org/10.1007/s42844-021-00036-8

10. Winn, A., Hannan, K., Sege, R., & Burstein, D. (2025). Reimagining the juvenile justice system through the healthy outcomes from positive experiences framework. International Journal of Environmental Research and Public Health, 22(5), 782. https://doi.org/10.3390/ijerph22050782

11. Lynne, S. D., Fagan, A. A., Counts, T. M., Bryan, J. L., Kidd, J., & Fogarty, K. (2025). Buffering effects of positive childhood experiences on the association between adolescents’ adverse childhood experiences and delinquency: A statewide study. Child Abuse & Neglect, 163, 107325. https://doi.org/10.1016/j.chiabu.2025.107325

12. Hill, K. G., Bailey, J. A., Steeger, C. M., Hawkins, J. D., Catalano, R. F., Kosterman, R., Epstein, M., & Abbott, R. D. (2020). Outcomes of childhood preventive intervention across 2 generations: A nonrandomized controlled trial. JAMA Pediatrics, 174(8), 764–771.

13. Catalano, R. F., Hawkins, D. J., Kosterman, R., Bailey, J. A., Oesterle, S., Cambron, C., & Farrington, D. P. (2021). Applying the Social Development Model in middle childhood to promote healthy development: Effects from primary school through the 30s and across generations. Journal of Developmental and Life-Course Criminology, 7(1), 66–86. https://doi.org/10.1007/s40865-020-00152-6

14. Kim, B. E., Gloppen, K. M., Rhew, I. C., Oesterle, S., & Hawkins, J. D. (2015a). Effects of the Communities That Care prevention system on youth reports of protective factors. Prevention Science, 16, 652–662.

15. Kim, B. E., Oesterle, S., Hawkins, J. D., & Shapiro, V. B. (2015b). Assessing sustained effects of Communities That Care on youth protective factors. Journal of the Society for Social Work and Research, 6(4), 565–589.

16. Crouch, E., Radcliff, E., Merrell, M. A., Hung, P., & Bennett, K. J. (2021). Positive childhood experiences promote school success. Maternal and Child Health Journal, 25(10), 1646–1654. https://doi.org/10.1007/s10995-021-03206-3

17. Crouch, E., et al. (2023). Examining bullying victimization, bullying perpetration, and positive childhood experiences. Journal of School Health, 93, 669–678. https://doi.org/10.1111/josh.13323

18. Cunha, O., Sousa, M., Pereira, B., Pinheiro, M., Machado, A. B., Caridade, S., & Almeida, T. C. (2024). Positive childhood experiences and adult outcomes: A systematic review. Trauma, Violence & Abuse, 1–20. https://doi.org/10.1177/15248380241299434

19. National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine. (2025). Blueprint for a national prevention infrastructure for mental, emotional, and behavioral disorders. Washington, DC: The National Academies Press. https://doi.org/10.17226/28577

20. Washington State Healthy Youth Survey (n.d.). Data Dashboard. https://www.askhys.net/

Kraj
Povezani članci
Maximilian von Heyden

Susjedstvo ili ustanova? Gdje usidriti podatke za prevenciju

Hoće li se potpora usmjeriti na susjedstvo ili na pojedinu školu ili vrtić, odlučuje o tome koliko precizno stiže na cilj i prepoznaje li se ustanova u brojkama. Pitanje nacrta za svaki napor prevencije vođene podacima, uključujući i Communities That Care.

Pročitajte više
Zili Sloboda i Christopher Ringwalt

Uloga policije u smanjenju uporabe psihoaktivnih tvari i drugih zdravstvenih rizika povezanih s ponašanjem: uporaba psihoaktivnih tvari kao fokus, Sjedinjene Američke Države kao primjer

Smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s ponašanjem zahtijeva sveobuhvatan raspon usluga prevencije i liječenja koje pružaju stručnjaci smješteni u različitim silosima pružatelja usluga u zajednici. Policija je važan silos koji dosad nije bio blisko povezan s prevencijom, a osobito ne s prevencijskim programima utemeljenima na dokazima. Ipak, unutar zajednica postoje jasno određene prevencijske uloge koje policija može preuzeti kako bi poduprla i unaprijedila prevencijski rad koji je u tijeku. Rad razmatra te uloge i smjernice te daje preporuke za edukaciju i djelovanje policijskih službenika unutar prevencijskog okvira.

Pročitajte više
Maximilian von Heyden

Vjera, duh i prevencija: što doista štiti mlade – religija, duhovnost ili mehanizmi iza njih?

Istraživanja o religiji kao zaštitnom čimbeniku opsežna su, i složenija nego što se čine. Metaanalize pokazuju dosljedne povezanosti između religioznosti i manje uporabe psihoaktivnih tvari. No pojmovno zamagljivanje, problemi mjerenja i slijepe točke upućuju na drukčiji zaključak: ne štiti „religija” ni „duhovnost”, nego psihosocijalni mehanizmi iza njih – samoregulacija, socijalna integracija, moralna orijentacija – a oni nisu ograničeni na religijska okruženja.

Pročitajte više