Obitelj
Povijest problema u ponašanju, obiteljska dinamika, roditeljske prakse: najuži krug oko mlade osobe.
Metoda · Anketa za mlade
Anketa za mlade
CTC anketa za mlade pretvara u podatke ono što zajednica sluti o svojim mladima. Anonimna je, psihometrijski provjerena u nekoliko zemalja koje je koriste i temelj prevencije koja doseže svako dijete, bez obzira na dob.
Anonimna
Nijedan učenik ne može se identificirati. Rezultati postoje samo za cijeli razred ili za područje, nikada za pojedinu osobu ili razredni odjel.
Validirana
Znanstveno provjerena (Reder i sur. 2024 za njemačku verziju) i iznova provjerena gdje god se prilagođava.
Zaštićena
Upitnik je znanstveni instrument i ne objavljuje se: čestice koje su javne gube vrijednost kao mjera.
Četiri okruženja.
Anketa promatra mjesta na kojima se rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih tipično pojavljuju.
Škola
Predanost školi, školski neuspjeh, rano i ustrajno antisocijalno ponašanje u školi.
Vršnjaci i pojedinac
Pripadnost skupini, osobne vrijednosti, spremnost na rizik: unutarnji svijet mladih.
Zajednica
Dostupnost psihoaktivnih tvari, strukture susjedstva, privrženost zajednici: širi društveni prostor.
Sadržaj
Glas svake mlade osobe je važan
instrument je koji intuicije zajednice o njezinim mladima pretvara u podatke. Riječ je o standardiziranom, anonimnom upitniku koji ispunjavaju učenici, obično u dobi od jedanaest do sedamnaest godina, a mjeri rizične i zaštitne čimbenike opisane na stranici o pristupu onako kako se stvarno pojavljuju na jednom određenom mjestu. Učenici koji odgovaraju mjerni su instrument zajednice; prevencija koja slijedi namijenjena je svakom djetetu i svakoj mladoj osobi u toj zajednici, od najmlađih naviše.
Anketa je razvijena usporedno sa samim CTC-om na Sveučilištu u Washingtonu te je prilagođena i prevedena svugdje gdje se pristup koristi, a psihometrijski provjerena u nekoliko zemalja, među njima u Njemačkoj, Hrvatskoj, Estoniji i, na razini pilota, u Grčkoj. Njezina pitanja nisu proizvoljna: svaka čestica vuče korijene iz desetljeća međunarodnih istraživanja o tome koje okolnosti oblikuju dobrobit i ponašanje adolescenata. Nacionalne prilagodbe dotjeruju formulacije, izostavljaju čestice koje se ne primjenjuju i ponovno provjeravaju pouzdanost, ali temeljna struktura ostaje usporediva, što je i omogućilo međunarodnu usporedbu u sklopu projekta CTC European Network.
Što se pita i zašto
Zamislite rizične čimbenike kao kamenje spoticanja na putu mlade osobe: povećavaju vjerojatnost zdravstvenih ili socijalnih poteškoća. su rukohvati: jačaju mlade i pomažu im da se nose s onim što dolazi. Anketa promatra oboje, u četiri okruženja.
Vršnjaci i pojedinac. Kakvi su odnosi s vršnjacima? Kakve stavove mladi sami imaju? Čestica poput Volim vidjeti dokle mogu ići otkriva sklonost iskušavanju granica, koja je u nekim kontekstima rizični čimbenik. Što misliš o nekome tvojih godina tko uzima droge? pokazuje koliko je uporaba alkohola i droga prihvaćena unutar vršnjačke skupine.
Obitelj. Kakvu potporu obitelj pruža i kako se rješavaju sukobi? Ovaj dio izrijekom pita i o snagama, ne samo o problemima. Roditelji me pitaju za mišljenje kad se odlučuje o nečemu što se tiče mene mjeri osjeća li se mlada osoba uključenom i cijenjenom, što je zaštitni čimbenik. Slažeš li se dobro sa svojom majkom ili ocem? cilja na kvalitetu odnosa. Čestice o problemima u ponašanju u obitelji, poput toga je li netko ikad uzimao teške droge, nužne su da bi se otkrio rizik, a uvijek se postavljaju anonimno i analiziraju samo skupno.
Škola. Koliko se mladi ugodno osjećaju u školi? Doživljavaju li pritisak ili uspjeh? Teško mi je natjerati se da idem u školu upućuje na slabu predanost školi.
Zajednica i susjedstvo. Koliko se područje doživljava kao sigurno i kao okruženje koje pruža potporu? Kad bi htio ili htjela, koliko bi ti bilo teško ili lako nabaviti drogu ondje gdje živiš? mjeri percipiranu dostupnost, jedan od najjasnijih rizičnih čimbenika na razini zajednice.
Što se pita i zašto.
Po jedna ogledna čestica za svako okruženje pokazuje kako pitanje zvuči i što zajednici govori. Njemačka verzija sadrži 28 ljestvica, 15 rizičnih i 13 zaštitnih čimbenika, sastavljenih od 138 čestica; nacionalne se prilagodbe razlikuju po duljini.
Prikaži primjereSakrij primjere
Što se pita i zašto.
Po jedna ogledna čestica za svako okruženje pokazuje kako pitanje zvuči i što zajednici govori. Njemačka verzija sadrži 28 ljestvica, 15 rizičnih i 13 zaštitnih čimbenika, sastavljenih od 138 čestica; nacionalne se prilagodbe razlikuju po duljini.
Prikaži primjereSakrij primjere
- Vršnjaci i pojedinac
Odnosi s vršnjacima i vlastiti stavovi.
Kakvi su odnosi s vršnjacima? Kakve stavove mladi sami imaju?
Volim vidjeti dokle mogu ići.
Pomaže razumjeti postoji li sklonost iskušavanju granica, koja je u nekim kontekstima rizični čimbenik.
Što misliš o nekome tvojih godina tko uzima droge?
Pokazuje koliko je uporaba alkohola ili droga prihvaćena unutar vršnjačke skupine.
- Obitelj
Potpora, sukobi i snage u obiteljskom životu.
Kakvu potporu obitelj pruža? Kako se rješavaju sukobi? Ovaj dio izrijekom pita i o snagama i pozitivnim stranama obiteljskog života.
- Zaštitni čimbenikPrilike za prosocijalno uključivanje u obitelji
Roditelji me pitaju za mišljenje kad se odlučuje o nečemu što se tiče mene.
Pokazuje osjećaju li se mladi uključenima i cijenjenima, što je središnji zaštitni čimbenik.
- Zaštitni čimbenikPrivrženost obitelji
Slažeš li se dobro sa svojom majkom ili ocem?
Cilja na kvalitetu odnosa i formulirana je pozitivno. Potrebna su i pitanja o problemima u ponašanju u obitelji, da bi se vidjeli rizici; uvijek anonimno, uvijek skupno.
- Škola
Dobrobit, pritisak i uspjeh u školi.
Koliko se mladi ugodno osjećaju u školi? Doživljavaju li pritisak ili uspjeh?
- Rizični čimbenikSlaba predanost školi
Teško mi je natjerati se da idem u školu.
Može upućivati na poteškoće u školskom okruženju: pripadnost, motivaciju, pritisak da se postignu rezultati.
- Zajednica i susjedstvo
Sigurnost i potpora ondje gdje mladi žive.
Koliko se susjedstvo doživljava kao sigurno i kao okruženje koje pruža potporu?
- Rizični čimbenikPercipirana dostupnost droga
Kad bi htio ili htjela, koliko bi ti bilo teško ili lako nabaviti drogu ondje gdje živiš?
Visoka percipirana dostupnost može sama po sebi biti rizik.
Što zajednica dobiva zauzvrat
Rezultati se nikada ne iskazuju za pojedince ni za razredne odjele. Zajednica dobiva profil: koji su rizični čimbenici povišeni, a koji su zaštitni čimbenici slabi, gdje je moguće u usporedbi s regionalnim ili nacionalnim referentnim vrijednostima. Škole koje sudjeluju obično dobivaju vlastito skupno izvješće. Iz tog profila CTC koalicija bira dva do pet čimbenika na kojima će raditi, i upravo ti prioriteti, a ne opći osjećaj da bi nešto trebalo poduzeti, određuju koje programe potom odabire. Anketa je središte treće faze procesa i ponavlja se najmanje svake dvije godine nakon što se akcijski plan počne provoditi.
Kako izgledaju rezultati.
Po jedna ogledna ljestvica za svako okruženje: ovako zajednica ili škola u CTC izvješću vidi svoje vrijednosti uz referentnu vrijednost. Referentne crte stvarni su pokrajinski prosjeci Donje Saske za 2021./22.; stupci za oglednu lokaciju ilustrativni su, a ne podaci nekog stvarnog mjesta. Ogledna čestica uz svaki grafikon samo pokazuje kako zvuči pitanje iz te ljestvice; izvješće ne sadrži pojedinačne čestice, nego samo objedinjene vrijednosti ljestvica.
Prikaži primjereSakrij primjere
Kako izgledaju rezultati.
Po jedna ogledna ljestvica za svako okruženje: ovako zajednica ili škola u CTC izvješću vidi svoje vrijednosti uz referentnu vrijednost. Referentne crte stvarni su pokrajinski prosjeci Donje Saske za 2021./22.; stupci za oglednu lokaciju ilustrativni su, a ne podaci nekog stvarnog mjesta. Ogledna čestica uz svaki grafikon samo pokazuje kako zvuči pitanje iz te ljestvice; izvješće ne sadrži pojedinačne čestice, nego samo objedinjene vrijednosti ljestvica.
Prikaži primjereSakrij primjere
- Vršnjaci i pojedinac
Prosocijalni prijatelji kao izvor otpornosti.
Koliko je prosocijalan najuži krug mladih? Prijateljstva u kojima se dijeli, posreduje ili sudjeluje robustan su zaštitni čimbenik.
Zaštitni čimbenikIP4Ljestvica od 5 česticaPrimjer česticeKoliko je tvojih četvero najboljih prijatelja u posljednjih dvanaest mjeseci pokušalo smiriti svađu među drugima?
Stupac prikazuje ljestvicu IP4 (objedinjenu iz 5 čestica): udio mladih s izrazito prosocijalnim krugom prijatelja. Prosjek Donje Saske 41 % (Soellner i sur. 2023); ogledna lokacija iznad je njega s 48 %.
- Obitelj
Privrženost obitelji kao nosivi zaštitni čimbenik.
Koliko je snažna veza s obitelji? Visoka vrijednost snažan je zaštitni čimbenik, temelj na kojem počivaju mnoge druge mjere.
Zaštitni čimbenikFP1Ljestvica od 6 česticaPrimjer česticeSlažeš li se dobro sa svojom majkom ili ocem?
Stupac prikazuje ljestvicu FP1 (objedinjenu iz 6 čestica): udio mladih s bliskom privrženošću obitelji. Prosjek Donje Saske 49 % (Soellner i sur. 2023); ogledna lokacija malo je iznad njega s 55 %.
- Škola
Predanost školi po razredima.
Koliko je snažna veza sa školom i kako se mijenja između 7. i 10. razreda? Trend po razredima pokazuje gdje postaviti prioritete.
Rizični čimbenikSR2Ljestvica od 7 česticaPrimjer česticeJako volim ići u školu.
Stupci prikazuju ljestvicu SR2 (objedinjenu iz 7 čestica, obrnuto bodovani odgovori): udio mladih sa slabom predanošću školi, po razredu. Prosjek Donje Saske 44 % (Soellner i sur. 2023, isprekidana crta).
- Zajednica i susjedstvo
Socijalna dezorganizacija u susjedstvu.
Koliko sigurnim i urednim mladi doživljavaju svoje susjedstvo? Vidljiva zapuštenost i percipirani kriminal klasičan su rizični čimbenik za probleme u ponašanju.
Rizični čimbenikCR2Ljestvica od 5 česticaPrimjer česticeOndje gdje živim ima puno kriminala, poput pljački i provala.
Stupac prikazuje ljestvicu CR2 (objedinjenu iz 5 čestica): udio mladih koji svoje susjedstvo doživljavaju kao socijalno dezorganizirano. Prosjek Donje Saske 48 % (Soellner i sur. 2023); ogledna lokacija malo je iznad njega s 52 %.
Tko se anketira, a tko ima koristi
Anketa obuhvaća učenike od viših razreda osnovne škole naviše, jer se upravo u toj dobi rizični i zaštitni čimbenici mogu pouzdano mjeriti. S jedanaest ili dvanaest godina mlada osoba može izvijestiti o svojoj obitelji, školi, prijateljima i susjedstvu, a ponašanja koja prevencija treba spriječiti, od prvog pijenja alkohola do nasilja i napuštanja škole, počinju se pokazivati. Odgovori nisu presuda tim učenicima. Oni su opis uvjeta u kojima odrastaju sva djeca u zajednici.
Ti uvjeti nastaju mnogo prije te dobi. Slaba privrženost obitelji, nedosljedan odgoj, rani manjak predanosti školi i dostupnost psihoaktivnih tvari u susjedstvu oblikuju se u prvim godinama života i u nižim razredima osnovne škole. Profil zajednice koji ih pokazuje kao povišene stoga usmjerava akcijski plan na cijeli dobni raspon, a ne samo na razrede koji su ispunili upitnik: obiteljske programe za roditelje dojenčadi i male djece, vrtiće i niže razrede osnovne škole, prijelazne godine, rad s mladima i šire susjedstvo. Cilj CTC-a jest da prevencija koja proizlazi iz podataka dosegne svako dijete u zajednici, bez obzira na dob, i da sljedeća anketa, dvije ili tri godine kasnije, izmjeri je li djelovala.
Anonimnost, suglasnost i etika
Anketa je osmišljena kao anonimna. Ne prikuplja se ime, datum rođenja ni bilo koji identifikator po kojem bi se učenik mogao izdvojiti, a odgovori se pohranjuju i analiziraju samo na razini cijelog razreda u školi ili na razini područja. Sudjelovanje je dvostruko dobrovoljno: roditelji ili skrbnici unaprijed su obaviješteni i mogu uskratiti suglasnost, a svaki učenik može odbiti ili prekinuti u bilo kojem trenutku. Svako se provođenje unaprijed dogovara s nadležnim tijelom za obrazovanje, a obrada podataka uređena je tako da udovoljava Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR); pojedinosti se razlikuju od zemlje do zemlje i dokumentira ih organizacija koja ondje provodi anketu.
Sam upitnik zaštićen je instrument. Daje se zajednicama koje CTC proces provode zajedno s organizacijom koja u njihovoj zemlji čuva prilagođenu verziju; ne objavljuje se, jer anketa čije su čestice javne gubi vrijednost kao mjerni instrument.
Diljem Europe
Njemačka verzija validirana je na Sveučilištu u Hildesheimu i provodi se online putem Vijeća za prevenciju Donje Saske (Landespräventionsrat Niedersachsen), s automatiziranim izvješćima za zajednice i škole uspoređenima s reprezentativnim uzorkom na razini savezne pokrajine. Nizozemska je anketu prilagodila već 1999.; Hrvatska je prevedenu verziju prvi put primijenila u Istri 2004., a prilagođeni upitnik objavila 2010.; Cipar je 2007. proveo verziju na grčkom jeziku u okrugu Nikozija. Švedska je svoju verziju izradila u projektu CTC European Network, koji ih je potom sve usporedio preko granica. Estonija, Grčka i Portugal prilagodili su anketu 2022. i pilotirali je 2022.–2023.; estonska verzija testirana je s 265 učenika na otoku Hiiumaa i u općini Märjamaa te se od jeseni 2025. provodi u trima estonskim pilot-zajednicama, a portugalska verzija, izrađena na institutu Iscte u Lisabonu, testirana je s 1218 učenika na Azorima. Hrvatska izrađuje digitalnu verziju svojeg upitnika u projektu DIGIPREV (2025.–2029., s Varaždinskom županijom i CARNET-om), koji uključuje longitudinalnu anketu u jednoj županiji i digitalno sučelje za lokalne donositelje odluka. Prva irska anketa, u Newbridgeu u grofoviji Kildare, pripremljena je u suradnji s Trinity Collegeom u Dublinu, a prvi su rezultati predstavljeni na konferenciji EUSPR-a u Dublinu u rujnu 2026. Pilot je obuhvatio četiri srednje škole i više od 1600 učenika u dobi od 12 do 18 godina te je koristio američki upitnik iz 2014. s manjim kulturnim prilagodbama; irska validacija još nije objavljena.
Ako vaša zajednica razmišlja o prvoj anketi, pregled po zemljama pokazuje s kim razgovarati, a česta pitanja obrađuju stope odaziva, vremenske okvire i što se događa s podacima.
Izvori
- Jonkman, H., Junger-Tas, J., van Dijk, B. (2005). From Behind Dikes and Dunes: Communities that Care in the Netherlands. Children & Society, 19(2), 105–116. doi.org/10.1002/chi.865U knjižnici →
- Mihić, J., Novak, M., & Bašić, J. (2010). Zajednice koje brinu: CTC upitnik za djecu i mlade u procjeni potreba za preventivnim intervencijama. Ljetopis socijalnog rada, 17(3), 391–412. hrcak.srce.hr/64354U knjižnici →
- Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. (2025). DIGIPREV – Razvoj metodologije digitalne procjene rizičnih i zaštitnih čimbenika (IIP-02-DIGIPREV, 1 October 2025 – 30 September 2029) [Project record]. CroRIS. croris.hr/projekti/projekt/15472
- Kapardis, A., Spanoudis, G., Kapardis, C., & Konstantinou, M. (2021). Cyprus. In D. P. Farrington, H. Jonkman, & F. Groeger-Roth (Eds.), Delinquency and Substance Use in Europe: Understanding Risk and Protective Factors (pp. 97–113). Springer. doi.org/10.1007/978-3-030-58442-9_6U knjižnici →
- Groeger-Roth, F., van den Hazel, B., & de Vries, R. (2016). Communities That Care in Europe 1998–2015. The implementation of a community based prevention strategy in Europe: Overview & experiences. Technical report on the CTC Implementation Guide. CTC European Network, with the financial support of the Prevention of and Fight against Crime Programme, European Commission. communities-that-care.eu/downloads/ctc-european-network-implementation-guide-2016.pdfU knjižnici →
- Siilbek, E., & Streimann, K. (2024). Adaptation of the Communities That Care Youth Survey for Use in Estonia: A Pilot Study. Journal of Prevention, 45(4), 483–500. doi.org/10.1007/s10935-024-00777-zU knjižnici →
- Tomberg, J. (2026, April 27). Building a locally led prevention system in Estonia. Joint Action PreventNCD. preventncd.eu/newsroom/news-updates/building-a-locally-led-prevention-system-in-estonia/
- ΕΚΤΕΠΝ [Greek Documentation and Monitoring Centre for Drugs] (2024). Κοινότητες που Νοιάζονται: Προσαρμογή στα ελληνικά, πιλοτική εφαρμογή και έλεγχος της αξιοπιστίας του ερωτηματολογίου. University Mental Health, Neurosciences and Precision Medicine Research Institute (UMHRI), Athens. ektepn.gr/ctc-2023U knjižnici →
- Henriques, S., & Rabelo, R. P. (2024). Adaptação do Communities That Care Youth Survey para Portugal: Um estudo piloto. Revista Foco, 17(12), Article e7361. doi.org/10.54751/revistafoco.v17n12-187U knjižnici →
- Tobin, K., O'Donoghue, C., Shanahan, D., & Joyce, S. (2026, September 16). First pilot implementation of the Communities That Care Youth Survey in Ireland [Conference presentation abstract]. 17th EUSPR Conference, Dublin, Ireland. euspr2026.exordo.com/api/papers/353
- Dillon, L. (2025). Communities That Care in Ireland. Drugnet Ireland, (91), 32–34. drugsandalcohol.ie/43357/U knjižnici →
Pitanja
Pitanja roditelja i škola
Mora li moje dijete sudjelovati? Kako funkcionira suglasnost?
Ne. Sudjelovanje je dobrovoljno na dvije razine. Roditelji ili skrbnici unaprijed su obaviješteni i mogu uskratiti suglasnost; ovisno o zemlji, riječ je o aktivnoj (opt-in) ili pasivnoj (opt-out) suglasnosti. A svaki učenik može na sam dan odbiti, preskočiti bilo koje pitanje ili prekinuti u bilo kojem trenutku, bez navođenja razloga i bez ikakvih posljedica. Od učitelja se traži da to jasno kažu prije početka ankete.
Jesu li odgovori mojeg djeteta doista anonimni? Kako je to zajamčeno?
Da. Ne prikuplja se ime, datum rođenja, adresa ni bilo koji drugi identifikator. U njemačkoj online verziji, primjerice, svaki učenik dobiva jednokratni pristupni kod koji nije povezan ni s kakvim popisom imena. Odgovori se pohranjuju samo uz oznaku škole i razreda, a rezultati se iskazuju samo za skupine dovoljno velike da se nijedan pojedinac ne može prepoznati, nikada za razredni odjel od petnaest učenika. Ni škola, ni roditelji, ni zajednica ne vide pojedinačni upitnik.
Što se događa s rezultatima? Mogu li se upotrijebiti protiv mojeg djeteta ili naše obitelji?
Ne mogu, jer nema što upotrijebiti. Rezultati postoje samo kao skupna statistika: udio učenika nekog razreda koji navode određeno iskustvo. Oni idu CTC koaliciji zajednice i, u skupnom obliku, školama koje su sudjelovale, kako bi se na temelju njih odlučilo kakva se potpora nudi. Ta potpora nije usmjerena natrag na razrede koji su odgovarali: profil opisuje uvjete u kojima odrastaju sva djeca u zajednici, a mjere koje slijede dosežu sve dobne skupine, od programa za roditelje male djece do rada s mladima. Nijedno tijelo ne prima pojedinačne podatke, jer oni ne postoje. Gdje to zakon neke zemlje zahtijeva, dizajn ankete odobrava tijelo nadležno za obrazovanje i prije provođenja prolazi provjeru zaštite podataka.
Zašto anketa pita o pijenju, drogama i sukobima kod kuće?
Zato što su to među najsnažnijim prediktorima problema koje zajednica pokušava spriječiti, a anketa koja bi ih izostavila dala bi profil bez najvažnijih informacija. Pitanja se postavljaju neutralno, uz jednako toliko pitanja o snagama: osjećaju li se učenici cijenjenima kod kuće, imaju li odrasle s kojima mogu razgovarati i prilike da pridonesu u školi. Na njih se odgovara anonimno i analiziraju se samo skupno, pa se pojedini odgovor nikada ne može pratiti do djeteta ili obitelji.
Zašto ne mogu jednostavno pročitati upitnik na internetu?
Roditelji ga mogu vidjeti. Škole prije ankete daju cijeli upitnik na uvid, a mnoge održe i informativnu večer. Ne objavljuje se na internetu jer mjerni instrument čije čestice slobodno kruže prestaje pouzdano mjeriti: učenici koji su o pitanjima unaprijed razgovarali odgovaraju drukčije, a rezultati iz različitih godina i mjesta prestaju biti usporedivi. Izvorni američki instrument je javan, ali nacionalne prilagodbe, poput njemačke verzije, licencirane su, a uvjeti njihovih licenci to zahtijevaju.
Blueprints for Healthy Youth Development
Američki registar testiranih programa za djecu i mlade, koji vodi Institute of Behavioral Science pri Sveučilištu Colorado u Boulderu. Certificira na tri razine. Razina Promising (obećavajuće) traži jedno randomizirano kontrolirano istraživanje ili dvije kvazieksperimentalne evaluacije, s dosljednim pozitivnim učinkom i bez dokaza o šteti. Razina Model tomu dodaje drugo visokokvalitetno istraživanje i barem jedno praćenje dvanaest ili više mjeseci nakon završetka intervencije. Razina Model Plus dodaje replikaciju koju provode istraživači izvan tima razvijatelja programa. To su standardi dokaza koje je primijenio pregled projekta CTC European Network kada je za Xchange procjenjivao europske programe.
Kohortni dizajn
Opservacijski dizajn: skupina se prati kroz vrijeme, a zatim se razlikuje prema tome je li primila program ili ne; nitko se ne dodjeljuje nasumično. Prospektivna kohorta počinje promatranje u sadašnjosti i nastavlja se u budućnost, dok retrospektivna prolazi kroz slijed događaja koji je već završio. Budući da se skupine od početka mogu razlikovati, rizik od skrivenih zbunjujućih čimbenika ostaje veći nego u randomiziranom istraživanju.
Odbor zajednice
Radno tijelo CTC procesa: praktičari koji vode škole, centre za mlade, obiteljske službe i klubove, zajedno sa stanovnicima i, u idealnom slučaju, samim mladima. Odbor čita profil zajednice, postavlja prioritete i bira programe. Razlikuje se od skupine ključnih čelnika, koja daje mandat i sredstva. U Njemačkoj se naziva Gebietsteam, a u SAD-u community board.
Organiziranje zajednice
Tradicija socijalnog rada koja stanovnicima i lokalnim ustanovama omogućuje da sami prepoznaju svoje potrebe i djeluju na njih, umjesto da im se usluge isporučuju. Autori CTC-a pristup izrijekom smještaju u tu tradiciju: zajednica sama prikuplja svoje podatke, sama postavlja prioritete i sama je vlasnik svojeg plana. U zemljama njemačkog govornog područja poznato kao Gemeinwesenarbeit; u hrvatskom socijalnom radu govori se o radu u zajednici.
Community Youth Development Study
Randomizirano kontrolirano istraživanje koje je uspostavilo dokaze za CTC. Započeto 2003., uparilo je 24 mala grada u sedam američkih saveznih država i nasumično dodijelilo jedan iz svakog para CTC-u, prateći više od 4400 mladih od desete godine do odrasle dobi. Mladi u CTC gradovima kasnije su počinjali s psihoaktivnim tvarima, pokazivali manje delinkvencije i nasilja, a razlike su se zadržale do 21. godine.
Sigurnost dokaza
Koliko je sigurna izjava o učinku, a ne koliko je učinak velik. GRADE to opisuje kao pouzdanost procjene učinka i ocjenjuje je prema tome koliko je vjerojatno da će daljnja istraživanja tu pouzdanost promijeniti. Grüne Liste Prävention sigurnost dokaza ocjenjuje odvojeno od dizajna studije i čini je ovisnom o veličini skupina, broju studija i postojanju nalaza iz njemačkog govornog područja.
Kontrolna skupina
Skupina koja ne prima program i time pokazuje kako bi se sudionici vjerojatno razvijali bez njega. To mjerilo nikada se ne može izravno promatrati, samo procijeniti; učinak je razlika između onoga što se dogodilo i onoga što bi se dogodilo bez mjere. Bez usporedne skupine ostaje otvoreno je li promjena posljedica programa ili sazrijevanja, prijašnjeg iskustva i istodobnih utjecaja.
Razvojni model (Veerman i van Yperen)
Četiri razine umjesto podjele na učinkovito i neučinkovito: program je isprva samo opisan, zatim teorijski utemeljen, potom podržan prvim naznakama iz prakse i naposljetku uzročnim dokazima. Što je razina niža, dizajn evaluacije može se slobodnije birati; za uzročnu izjavu u obzir dolaze samo dizajni koji je uopće omogućuju. Shema ocjenjivanja Grüne Liste Prävention slijedi upravo taj model.
Veličina učinka
Mjera veličine razlike, neovisna o veličini uzorka. U prevenciji se uobičajeno koristi Cohenov d: razlika između aritmetičkih sredina, podijeljena s raspršenjem. Za razliku od p-vrijednosti, veličina učinka govori nešto o opsegu učinka i čini studije međusobno usporedivima; Grüne Liste Prävention je zato traži u studijama s kontrolnom skupinom.
Praćenje
Ponovljeno mjerenje provedeno nakon završetka programa. Pokazuje traje li učinak ili je bio vidljiv samo dok je mjera trajala. Standardi organizacije Society for Prevention Research traže barem jedno dugoročno mjerenje u razumnom razmaku od završetka intervencije i šest mjeseci smatraju razumnim minimumom; Grüne Liste Prävention koristi isti razmak i očekuje da barem jedan pozitivan učinak do tada ostane postojan.
Grüne Liste Prävention
Mrežni registar programa prevencije s testiranom učinkovitošću koji vodi Vijeće za prevenciju Donje Saske (Landespräventionsrat Niedersachsen), s rizičnim i zaštitnim čimbenicima kojima se svaki program bavi. Njemačke CTC zajednice iz njega u četvrtoj fazi biraju testirane programe. Registar postoji samo na njemačkom jeziku.
Ključni čelnici
Osobe u zajednici koje nadziru proračune, oblikuju politike i mogu obvezati vlastitu organizaciju: gradonačelnik ili čelnik lokalne uprave, načelnik policije, čelnik školske uprave te vodeće osobe iz zdravstva, gospodarstva, vjerskih zajednica i medija. Oni CTC procesu daju mandat i sredstva, okupljaju odbor zajednice te njega i koordinatora drže odgovornima, i brinu se da rad ostane na snazi i nakon isteka pojedinog kruga financiranja. Bit je u podjeli rada: odbor zajednice provodi analizu, određuje prioritete i izrađuje plan, a ključni čelnici omogućuju taj rad i djeluju na temelju onoga što odbor preporuči.
Manualizacija
Program je manualiziran kada pisana smjernica za djelovanje utvrđuje što se događa kada i s kim; samo to čini ga ponovljivim na drugom mjestu i uopće testabilnim. Koliko se dosljedno smjernica slijedi dio je onoga što odlučuje o uspjehu: pregled gotovo 500 studija utvrdio je učinke barem dva do tri puta veće ondje gdje je provedba bila pažljiva. Grüne Liste Prävention zato traži dostupne priručnike, edukaciju i instrumente kontrole kvalitete.
Metaanaliza
Statističko objedinjavanje rezultata više studija o istom pitanju u jednu zajedničku procjenu; Gene Glass uveo je taj naziv 1976. za analizu velikog skupa rezultata pojedinačnih studija. Svaka se studija ponderira, u pravilu prema tome koliko je precizno mjerila, a rezultat se izvještava uz interval pouzdanosti i mjeru u kojoj se studije međusobno razilaze. Metaanaliza ne može popraviti studije koje objedinjuje: gdje su primarni dokazi oskudni, jednostrani ili potječu iz drukčijeg okruženja, objedinjena brojka nasljeđuje sve to.
Susjedstvo
Zemljopisna jedinica u kojoj se odvija CTC proces. Nije administrativna granica, nego područje čiji stanovnici dijele škole, službe i svakodnevni život i čiji se praktičari međusobno poznaju. Važno ga je dobro odabrati: područje ankete za mlade i područje djelovanja moraju se podudarati, inače koalicija na kraju djeluje prema profilu u kojem se područje ne prepoznaje. Na njemačkom Sozialraum.
Pozitivan razvoj mladih
Pristup koji adolescenciju promatra kao razdoblje rasta koje treba podržati, a ne kao skup problema koje treba spriječiti, i koji radi na kompetenciji, samopouzdanju, povezanosti, karakteru i doprinosu. Teorijske korijene dijeli s CTC-om u Modelu socijalnog razvoja, a naglasak CTC-a na zaštitnim čimbenicima mjesto je gdje se to dvoje susreće.
Prevalencija
Udio populacije koji u jednom trenutku ili unutar određenog razdoblja pokazuje neko obilježje, primjerice udio petnaestogodišnjaka koji su u posljednjih trideset dana pili alkohol. Prevalencija broji slučajeve koji postoje, pa ovisi i o tome koliko novih slučajeva nastaje i o tome koliko dugo svaki traje; incidencija broji samo nove slučajeve u nekom razdoblju. Mjera koja skrati trajanje epizode snižava prevalenciju, a da pritom ne mijenja incidenciju, zbog čega ih studije prevencije izvještavaju odvojeno.
Univerzalna, selektivna i indicirana prevencija
Podjela prema ciljnoj skupini, a ne prema trenutku djelovanja. Univerzalne ponude obraćaju se cijeloj populaciji bez utvrđenog pojedinačnog rizika; selektivne se obraćaju podskupinama čiji je rizik izrazito iznad prosjeka; indicirane se obraćaju pojedinim mladim osobama koje pokazuju prve znakove koji još ne opravdavaju dijagnozu. CTC djeluje univerzalno i selektivno.
Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija
Podjela prema trenutku u kojem se intervenira. Primarna prevencija počinje prije nego što se poremećaj pojavi i smanjuje broj novih slučajeva; sekundarna prevencija skraćuje tijekove koji su već započeli, ranim prepoznavanjem i liječenjem; tercijarna prevencija smanjuje oštećenje koje poremećaj ostavlja za sobom. U Grüne Liste Prävention ulaze samo programi primarne i sekundarne prevencije, jer to odgovara smjeru CTC-a.
Zaštitni čimbenici
Uvjeti koji smanjuju vjerojatnost problema u ponašanju i potiču zdrav razvoj: snažna povezanost s obitelji, školom i zajednicom, jasni standardi, prilike za doprinos, vještine da se iskoriste i priznanje za to. U Modelu socijalnog razvoja oni su ono od čega je povezanost sazdana. Jačanje zaštite u CTC-u vrijedi jednako kao i smanjivanje rizika.
Kvazieksperimentalni dizajn
Dizajn s usporednom skupinom, ali bez nasumične raspodjele: tko prima program proizlazi iz prakse. Na terenu je to često jedina izvediva mogućnost, no zahtijeva dodatne mjere opreza poput više točaka mjerenja, statističke kontrole ili postupnog uvođenja, jer se programska i usporedna skupina mogu sustavno razlikovati.
Randomizirano kontrolirano istraživanje
Studija u kojoj se sudionici nasumično raspoređuju u program ili u usporedni uvjet. Budući da slučajnost skupine u prosjeku čini usporedivima, razlika na kraju lakše se pripisuje programu nego prethodno postojećim razlikama. Standardi organizacije Society for Prevention Research za izjavu o djelotvornosti traže barem dvije metodološki strogo provedene studije s dosljedno pozitivnim nalazima i barem jedno značajno dugoročno mjerenje.
Rizični čimbenici
Uvjeti u obitelji, školi, vršnjačkoj skupini ili susjedstvu mlade osobe koji povećavaju vjerojatnost problema u ponašanju poput uporabe psihoaktivnih tvari, nasilja, delinkvencije ili ranog napuštanja škole. Mnogi djeluju na više ishoda istodobno. CTC ih mjeri lokalno anketom za mlade i traži od zajednice da kao prioritet odredi one koji su najizraženiji.
Salutogeneza
Pitanje koje je postavio Aaron Antonovsky: što ljude drži zdravima, nasuprot onome što ih čini bolesnima. Njegova središnja zamisao, osjećaj koherentnosti sazdan od razumljivosti, savladivosti i smislenosti, blisko odgovara zaštitnim čimbenicima s kojima CTC radi. Pojam se široko koristi u europskom promicanju zdravlja, a manje u američkoj prevencijskoj literaturi.
Statistička značajnost
Nalaz se naziva značajnim kada bi podaci bili dovoljno malo vjerojatni uz pretpostavku da razlike nema; uobičajeni prag iznosi pet posto. Američko statističko udruženje (American Statistical Association) napominje da p-vrijednost ne mjeri ni veličinu učinka ni važnost rezultata te da znanstveni ili politički zaključci ne bi trebali ovisiti o tome pada li ona ispod nekog praga.
Teorija promjene
Pisano izneseno očekivanje o tome kako program djeluje: koji koraci vode od mjere preko posrednih ishoda do zadanog cilja i koji uvjeti moraju biti ispunjeni usput. Razrađuje se prije provedbe zajedno sa svima uključenima, i njome se utvrđuje što će se kasnije mjeriti. U Grüne Liste Prävention studija teorije promjene broji se kao evaluacijska razina od jedne zvjezdice: ona provjerava pretpostavljeni lanac učinaka, a ne učinak nasuprot kontrolnoj skupini.
Prenosivost
Pitanje djeluje li program razvijen drugdje i ovdje. Postoji napetost između vjernosti izvorniku i prilagođenosti: kruto preuzimanje promašuje ciljnu skupinu, a slobodna prilagodba može ukloniti upravo sastojke koji su djelovali, pa se ravnoteža može postići samo namjerno i dokumentirano. Grüne Liste Prävention ocjenjuje prenosivost prema broju studija iz njemačkog govornog područja, u četiri koraka, od postoji do nejasno.
CTC anketa za mlade
Standardizirani, anonimni upitnik koji CTC zajednica provodi među učenicima, u pravilu u dobi od jedanaest do sedamnaest godina, kako bi izmjerila rizične i zaštitne čimbenike u vlastitim susjedstvima. Odgovori se izvještavaju za područje ili godište, nikada za pojedinca ili razred, a profil koji proizvedu treća faza pretvara u kratak popis prioriteta. Nacionalne prilagodbe prevode ljestvice, izbacuju čestice koje ne odgovaraju i ponovno ih testiraju: njemačka je verzija potvrđena kao pretežno jednodimenzionalna i valjana u odnosu na prijavljeno nasilje, delinkvenciju, uporabu psihoaktivnih tvari i depresivne simptome.
Sljedeći koraci
Čitajte dalje
Resursi Česta pitanja
Anonimnost, privola, stope odaziva
O CTC-u Pristup
Što anketa mjeri i zašto
Europa CTC u Europi
Tko provodi anketu u vašoj zemlji